Ususret novom financijskom periodu EU-a (2021. – 2027.) te kao jedan od odgovora na gospodarsku i društvenu krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, Europska komisija predlaže proračun za 2021. godinu u vrijednosti 166,7 milijardi eura te dodatak proračunu – novi instrument za oporavak Next Generation EU u sklopu kojeg će se dodjeljivati bespovratna sredstva (211 milijarde eura) i zajmovi (133 milijarde eura).

Što to točno znači?

Proračun za 2021. godinu je osnova Plana oporavka EU-a i njime se planira direktno adresirati nastalu štetu zbog koronavirusa, potaknuti održiv oporavak te zaštititi postojeća i otvaranje novih radnih mjesta. Između ostalog, namjera je pružiti potporu poduzećima i sektorima koji su najjače pogođeni. Ali ne odustaje se ni od poticanja ulaganja u ključne EU prioritete: zelenu, digitalnu i otpornu Europu, promicanja europskog načina života, jačanje demokracije, programe istraživanja i razvoja.

Next Generation EU će dati dodatni vjetar u leđa za suočavanje s posljedicama pandemije koronavirusa. Ovaj instrument će funkcionirati tijekom ograničenog razdoblja (do 2024. godine) i to isključivo kao odgovor na krizu i sa svrhom mjera oporavka. Plan je da određena sredstva ovog instrumenta postanu dostupna već u 2020. godini (11,5 milijardi eura) za potporu solventnosti.

Kakve su koristi za poduzetnike?

Kroz program Next Generation EU i ostale dijelove proračuna financirat će se, između ostalog, sljedeće prioritetne mjere kojima se direktno utječe na posljedice pandemije:

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak u razgovoru za Novi list govorila je o tome što će sve Ministarstvo i Vlada napraviti kako bi se sredstva EU što bolje i brže iskoristila za oporavak i rast gospodarstva u sljedećih desetak godina.

Priprema Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) je u tijeku i očekujemo da ćemo u listopadu ove godine imati nacrt kojim ćemo nastaviti konzultacije s Europskom komisijom.

(…)

Dio je paketa namijenjen za očuvanje likvidnosti tvrtki, očuvanje postojećih radnih mjesta, odnosno nastavak Covid mjera. Za gospodarstvo nema opasnosti, Hrvatskoj će biti na raspolaganju oko šest milijardi eura bespovratnih sredstava te oko 3 milijarde eura zajmova. Bitno je navesti da su rokovi izvršenja aktivnosti izuzetno kratki te da sve aktivnosti moraju započeti već u 2021. i 2022. godini. Rokovi su kratki, institucionalni kapaciteti postoje, tamo gdje budu nedostajali ćemo ih pojačati.

(…)

Kad Komisiji dostavimo Plan u njemu će se, osim mjera utemeljenih na preporukama iz 2020. godine, naći i mjere čija je provedba u tijeku temeljem preporuka Vijeća iz 2019. godine. Obzirom da moramo raditi na mjerama otpornosti i oporavka posebna pažnja bit će usmjerena prema realnom sektoru i podizanju njegove likvidnosti, očuvanju radnih mjesta ali i mjerama koje doprinose učinkovitom rješavanju krize u smislu zdravstvene sigurnosti naših građana. Posebna pažnja bit će usmjerena prema obrazovanju koje se u vrijeme ove krize moralo prilagoditi virtualnim sadržajima. Posebno bitan segment koji će biti uključen u Plan je reforma sektora javne uprave i pravosuđa, a nužnost odgovornog ponašanja prema okolišu i jačanju otpornosti prema mogućim ugrozama zbog klimatskih promjena će također biti adresirano. Sve prethodne aktivnosti imaju i jedan zajednički nazivnik, a to je digitalizacija koja će na adekvatan način biti provedena kroz sve gospodarske sektore i djelatnosti jer nam daje mogućnost učinkovitog rješavanja izazova u kontekstu ugroza u kojima se nalazimo. Dakle, investicije u izgradnju proizvodnih kapaciteta, ulaganja u modernizaciju procesa proizvodnje, ali i opremanje imati će prioritet za financiranje u svim gospodarskim granama, posebno poljoprivredi, prehrambenoj industriji, ostalim proizvodnim djelatnostima, metalurška i drvna industrija, informacijsko – komunikacijske tehnologije, robotika, kemijska industrija, a sve u skladu sa zelenim ciljevima i održivim rastom mogu započeti dijelom već krajem 2020. godine i početkom 2021.

Zaključak

Na temelju planiranog novog proračuna i Next Generation EU programa, otvorit će se brojne opcije za poduzetnike u različitim sektorima, kojima će se potaknuti zapošljavanje, održavanje solventnosti, poduprijeti investicije i digitalna tranzicija te jačanje otpornosti prema kriznim situacijama. Troškovi koji će se sufinancirati poduzetnicima uključuju, između ostalog: troškove plaća postojećih i novih zaposlenika, troškove svakodnevnog poslovanja, investicije u opremu, troškove istraživanja i razvoja, osobito vezano uz tehnička i medicinska rješenja vezana uz pandemiju, ulaganje u razvoj i uvođenje novih tehnologija, troškove edukacije i stjecanja novih znanja, troškove uvođenja tehnologije kojom se potiče održivost i „zeleno“ poslovanje.